.htaccess kako da…

htaccess
htaccess

1. Kreirajte sopstvene error stranice.

.htaccess fajl na Linux Apache serveru čini jednostavnim stvaranje sopstvenih error stranica. Samo kreirajte sopstvene stranice za grešku (401.php,403.php, 404.php, 500.php) i dodajte sledeći kod u Vaš .htaccess fajl:

[c]ErrorDocument 401 /401.php
ErrorDocument 403 /403.php
ErrorDocument 404 /404.php
ErrorDocument 500 /500.php[/c]

2. Spriječite prikazivanje sadržaja direktorijuma.

Ukoliko u nekom direktorijumu ne postoji index fajl, posjetioci će moći vidjeti njegov sadržaj.  Sprječavanje ove pojave je jednostavno. Samo dodajte sledeći kod u .htaccess fajl:

[c]Options All -Indexes[/c]

3. Odredite sami default stranu nekog direktorijuma.

Možete promijeiti defaultnu vrijednost za index stranu nekog direktorijuma sa index.php, index.html u neku koja vam više odgovara dodavanjem sledeće linije u .htaccess fajl

[c]DirectoryIndex neka_moja_stranica.html[/c]

4. Podesite 301 redirekciju.

Kada nekoj bitnoj stranici promijenite mjesto ili ime na serveru, da bi ste  onim posjetiocima koji su tu stranicu zabilježili u bookmark i do nje dolaze direktno da i dalje omogucili da i dalje nesmetano dolaze do nje bez prikazivanja poruke o nepostojećoj stranici služi sledeći kod u .htacces fajlu

[c]Redirect 301 /original/filename.html http://domain.com/updated/filename.html[/c]

5. Kompresujte css, JavaScript i HTML fajlove koristeći GZIP.

Ova tehnika omogućava znatno brže učitavanje Vašeg sajta, pogotovo na sporijim vezama.

[c]<IfModule mod_gzip.c>
mod_gzip_on Yes
mod_gzip_dechunk Yes
mod_gzip_item_include file \.(html?|txt|css|js|php|pl)$
mod_gzip_item_include handler ^cgi-script$
mod_gzip_item_include mime ^text\.*
mod_gzip_item_include mime ^application/x-javascript.*
mod_gzip_item_exclude mime ^image\.*
mod_gzip_item_exclude rspheader ^Content-encoding:.*gzip.*
</IfModule>[/c]

6. Preusmjerite čitav sajt sa http na https konekciju

[c]RewriteEngine On
RewriteCond %{HTTPS} !on
RewriteRule (.*) https://%{HTTP_HOST}%{REQUEST_URI}[/c]

8. Natjerajte “Save As” prompt da se pojavi prilikom downloada nekih fajlova.

Ukoliko želite da forsirate download nekih fajlova umjesto da se otvaraju u browseru evo koda:

[c]AddType application/octet-stream .doc .mov .avi .pdf .xls .mp4[/c]

9. Spriječite hotlinking.

Da spriječite krađu vašeg protoka, odnosno prikazivanje slika hostovanih na vasem serveru na nekom drugom sajtu koristimo:

[c]RewriteEngine On
RewriteCond %{HTTP_REFERER} !^$
RewriteCond %{HTTP_REFERER} !^http://([ -a-z0-9]  \.)?vasdomen\.com [NC]
RewriteRule \.(gif|jpe?g|png)$ – [F,NC,L][/c]

10. Za ljenčuge

Za one koji mrze da “prčkaju” evo online editora

http://www.htaccesseditor.com/en.shtml#a_access

11. Za vrijedne

Evo par korisnih linkova za one koji oće da istražuju na temu

IE6 PNG Fix

UnitLogoVrlo kompaktan javascript: Samo nešto malo preko 1kb! Koji rješava problem Internet explorer-a verzije 6 sa prikazom png fajlova sa transparencijom.

Takođe se vrlo jednostavno koristi, dovoljno je sledeći kod ubaciti između <head> tagova.

[c]

<!–[if lt IE 7]>
<script type="text/javascript" src="unitpngfix.js"></script>
<![endif]–>

[/c]

Poslednju verziju unitpngfix.js fajla možete preuzeti ovdje

Kombinacijom tastera posao završite mnogo brže i jednostavnije.

Većina nas poznaje neke od prečica na tastaturi koje koristimo u svakodnevnom radu. No, u nastavku ćemo se podsjetiti a možda i saznati neku novinu i time olakšati rad na računaru. Većina komandi u Windows-u može se izvršiti i preko tastature i kombinacijom tastera posao završiti mnogo brže. Evo nekoliko sugestija:

Windows taster + D – pritiskom na ovu kombinaciju tastera minimalizuju se svi otvoreni prozori i prikazuje desktop, a još jedan pritisak vraća prethodno stanje

Windows taster + E – otvara Windows Explorer (ne Internet Explorer) za brz pristup datotekama na disku.

Windows taster + F – pokreće alat za pretraživanje

Alt + Tab – prebacivanje između otvorenih programa

Windows taster + Tab – prebacivanje između otvorenih programa u flip načinu rada (funkcioniše samo pod Vistom)

Alt + F4 – zatvara trenutno aktivan prozor ili program

Ctrl + ESC – otvara Start meni

Ctrl + C – kopira obilježeni sadržaj

Ctrl + X – isjeca obilježeni sadržaj

Ctrl + V – zalijepi (engl. paste) kopirani ili isječeni sadržaj

Ovo su neke od najčešće korištenih prečica u Windows-u. Neki programi dijele zajedničke prečice, kao što je to, na primer, prečica za kopiranje, ali imaju i svoje posebne setove prečica koje možete saznati iz dokumentacije tog programa.

Apple Safari 4

Safari
Apple je predstavio novu verziju svog browser-a, Safari 4.

U odnosu na verziju 3 dosta toga je promenjeno. Najbitnije promene su:

Top Sites

Top Sites

Zahvaljujuci Top Sites-u možete uživati u u prelepom preview-u vaše omiljene stranice.

Safari 4 prati sajtove koje najviše posećujete i na osnovu toga postavlja vaše omiljene na Top Sites preview panel.Na jednoj strani je moguće prikazati do 24 umanjena preview-a omiljenih web stranica.

Takodje mozete podešavati prikazivanje vaših omiljenih sajtova, kao i njihovu poziciju.

Ukoliko je došlo do promene sadržaja na vašem omiljenom web sajtu imate mogućnost osvežavanja prikaza istog.

Cover Flow

Coverf Flow

Cover Flow je nešto novo na Safari-ju. On služi za vizuelan prikaz web sajtova koje ste posetili i bookmark-ovali.

Na ovaj način imate kompletan preview web sajtova, koji izgledaju upravo onako kao poslednji put kada ste ih posetili.

Ovakav naci pretrage je veoma efektivan i koristi se u saradnji sa History opcijom. Za pretragu možete koristiti direkcione tastere (back i forward) ili ih pretraživati iz side-bara sa leve strane.

Tabs on Top

Tabs

Tabovi su jako korisna opcija u browser-ima, jer vam omogućavaju pregled stranica u jednom prozoru, umesto da otvarate više pojedinačnih browser-a.

Safari se odlučio za postavljanje tabova na vrh, kako bi dobili što više prostora za pregled sadržaja sajtova (istu politiku ima i Google Chrome).

Full History Search

History

Safari je uveo novi naci pretrage istorije sajtova koje ste posetili. U kombinaciji sa Cover Flow-om dobijate mogućnost da pretražujete

web sajtove na veoma jednostavan i vizuelno atraktivan način.

Potrebno je ukucati reč ili frazu u Search polju u Top Sites polju i dobićete listu mogućnosti za pretragu, pomoću koje je čak moguće

pretraživati i fotografije na prethodno posećenim sajtovima.

Treba napomenuti da verzija Safari 4 koristi Windows Native Look, kao i Windows standardne fontove. Naravno moguće je koristiti i Apple fontove.

Za sve dodatne informacije, kao i download Safari 4 beta browser-a možete posetiti zvaničan Apple website

Izvor: Apple

Moć marketinga

Google je najavio vlastiti OS. I odmah su se svi digli na noge. Ajme, gotovo je! Microsoft će propasti, Apple će propasti, Google Chrome OS je budućnost svih nas! Pozdravimo svi našeg novog digitalnog vladara prije nego nas vrijeme pregazi i prestanemo biti cool!! No, što je tako revolucionarno u Googleovoj najavi? Zapravo, baš ništa.

Radoslav Dejanović

Izvor: Monitor.hr

google chrome

Moć marketinga je strašna. Mnogi mlad i inteligentan inženjer, sa svojim proizvodom fantastičnih mogućnosti, pokleknuo je pred konkurentskim proizvodom, manje sposobnim ali puno više reklamiranim.

Google je najavio vlastiti OS. I odmah su se svi digli na noge. Google! Onaj Google? Da, onaj Google! Rade OS! Ajme, gotovo je! Microsoft će propasti, Apple će propasti, Google Chrome OS je budućnost svih nas! Pozdravimo svi našeg novog digitalnog vladara prije nego nas vrijeme pregazi i prestanemo biti cool!!

Tako nekako mogao bi se opisati hype nastao oko najave novog OS-a na tržištu. Dolazi Google i svijet operacijskih sustava više nikad neće biti isti. Novinari pišu, mediji prenose, blogovi zuje, komentatori komentiraju, geekovi sline, pa i obični ljudi – o tome čitaju.

No, što je tako revolucionarno u Googleovoj najavi? Zapravo, baš ništa. Riječ je o, zamislite, još jednoj Linux distribuciji. Da, Linux distribuciji. Istom onom Linuxu kojeg protivnici slobode softvera vole karakterizirati kao loš, ružan, prekompliciran i na njemu ne radi MS Office, dakle nešto neupotrebljivo i od toga treba bježati i općenito slobodni softver fuj, fuj.

Ali, kada se slobodnim softverom bavi Google, onda je to nešto cool, moćno, upotrebljivo, izvrsno.

To je snaga marketinga. Slobodni softver kao takav običnim ljudima ne izaziva znatiželju, ali kada se njime bavi brand Google, to je onda druga priča.

Google ima moć branda

Google OS (Chrome je browser) nije ništa drugo već još jedna Linux distribucija, na koju je nadodano grafičko sučelje, također bez nekih posebnih inovacija, a na to još i browser čija najveća tehnološka prednost je tzv. “sandboxing”, tj. kad vam se sruši prikaz jedne stranice, neće se srušiti prikazi drugih stranica. Tehnološki, zaista ništa novo pod kapom nebeskom.

Što Google OS donosi običnom korisniku? Jednu ključnu stvar: jednostavnost upotrebe. Iz nekog neobičnog psihološkog razloga korisnici će se dragovoljno ograničiti na predefinirani set mogućnosti ako im netko važan i bitan kaže kako je to najbolje za njih (da, pritom mislim prvenstveno na Apple!) i vjerovati da bolje od toga ne može biti. Ova priča mogla bi se ponoviti sa Google Linux distribucijom, jer za razliku od klasičnih distribucija, Google ima jednaku moć branda da uvjeri korisnike da je ono što dobivaju idealan paket skrojen upravo za njih.

Za početak, ovaj OS bit će dostupan na netbook računalima, gdje već ima konkurenciju Windowsa XP i drugih Linux distribucija. Ta hardverska kategorija idealna je za uvođenje novog OS-a jer su kupci svjesni hardverskih ograničenja i lakše prihvaćaju vezanje ruku. Osim toga, netbook računala iznimno su prenosiva i predstavljaju idealnu platformu za ideje koje pokušava progurati Google OS: web aplikacije i cloud computing.

Prednosti i mane ‘cloud computinga’

Ideja sa web aplikacijama je da iste budu negdje na Internetu, a sve što vi trebate imati je mogućnost spajanja na isti i već su vam na dohvat ruke. Cloud computing sve vaše podatke i resurse stavlja u imaginarni oblak, i sve dok ste u bilo kojem dijelu tog oblaka, vaši podaci i resursi su vam dostupni.

Priča budućnosti malo je umrljana recesijom, posebice u trenucima kada se šuška o uvođenju trošarina na mobitele, vjerojatno i na komunikaciju njima, zbog čega će i inače (ne samo kod nas) nimalo jeftino surfanje korištenjem davatelja GSM usluga – postati još skuplje. Što se cloud computinga tiče, njemu jednostavno – ne vjerujem. Ideja da moji podaci budu pospremljeni ili obrađeni na nekom potpuno nepoznatom mjestu identična je ideji da plaću umjesto banci povjerim grupi kamatara.

No, Google OS ima i nekoliko značajnih prednosti:

Snagom svog branda snažno će afirmirati slobodni softver. U najširoj populaciji nebitno je koliko je neko rješenje tehnološki dobro, bitno je koliko je ono cool i funky. Google je cool i funky. Google OS će biti cool i funky. Jedan mali dio tog hype-a prijeći će i na slobodni softver općenito.

Dobra vijest za zajednicu slobodnog softvera

Google će vjerojatno pokazati kako je moguće napraviti OS za netbooke kojeg će kupci prihvatiti jednako dobro ili bolje od Windowsa XP. Time će se razbiti još jedan mit da Linux na netbook računalima nije tako dobro rješenje kao XP. Pritom će Google koristiti svoj moćan marketinški stroj, nešto što druge tvrtke koje se bave slobodnim softverom nemaju ili si ne mogu priuštiti. A marketing je vladar tržišta, kako sam u uvodu napomenuo.

Najzad, Google bi mogao uspjeti u onome u čemu ostale Linux distribucije već godinama uspjevaju relativno loše – nagovoriti proizvođače hardvera da počnu intenzivno razvijati upravljačke programe za Linux. Za početak bit će to driveri za Google OS, ali kako je riječ o Linux kernelu, podrška za hardver postat će virulentna poput svinjske gripe, i upravljački programi počet će skakati sa distribucije na distribuciju. Unuar samo par godina jedna od najvećih boljki Linux distribucija – podrška za nove, cool uređaje – postat će prošlost. Proizvođači hardvera izdavat će paralelno drivere za Windowse i Google OS, tj. Linux.

U konačnici, Google OS nije toliko loša vijest za Microsoft, koliko je dobra za zajednicu slobodnog softvera.

Autor kolumne je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi.
Stare tekstove autora možete pronaći na njegovom osobnom blogu oddparity.org.

www.quietpc.com – preporuka

Samo sam želio da preporučim ovu online prodavnicu ukoliko nekome trebaju komponente za sastavljanje tihog računara. Kao što vidite po linku nema nikakvog referal broja ili nesto slično, jednostavno sam imao odlično iskustvo sa njima i to je sve. Za neke sitnije stvari postarina je 3-4 eura i znalo je da mi stigne u Podgoricu za 4 dana.

http://www.quietpc.com/me-en-eur/home

Preporuka.

http://www.quietpc.com
http://www.quietpc.com